Uključite zvučnike
Ulogujte se
Google translate
Poslednje objavljeno
- Gurmanska pljeskavica od kopriva i gljiva
- Već počeo "rat" sa komarcima
- Oblak mušica nad Kraljevom
- Pčelinji otrov za 700.000 dolara
- Najava dešavanja
- PayPal stigao konačno u Srbiju
- Obama potpisao zakon o zaštiti Monsanta
- Dve krave
- Kako se izboriti sa trovanjem pčela
- 6.000 uginulih svinja
- Iguana
- Kako odvići psa od bespotrebnog lajanja
- Aronija - biljka o kojoj se priča
- Poslastice: Flambirane banane sa sladoledom
- Lekovito bilje: Aloja vera - nebeski blagoslov
- Kako je nastao doberman
- Deset koraka za dugovečnost
- Gljive: Borov čavlić
- Aspirin: Spas od tromba - teret za želudac
- Parazit u mesu štuke, soma, smuđa i šarana
- Čorba od šaranove glave i smrznutih gljiva
- Biljni doktori
- Gratinirana jajčara
- eShop
- Gljive: Blistava žutoliska
- Tajna crnog luka
- Tamne mrlje na banani
- Gljive: Puza
- Neotkrivena tajna Titovih pudlica
- Evropski Romi potiču od indijske kaste "nedodirljivi"
- Gljive: Rudnjača, Pečurka, Šampinjon
- Gljive: Podstavka
- Orasi nam mogu spasiti život
- Prirodni afrodizijaci
- Procvetao najveći cvet
- Rizoto na mornarski način
- Neke kulunarske zablude
- Lekovito bilje: Pelin
- Tradicionalna nordijska ishrana produžava život
- Gljive: Turkinja
- Piletina sa gljivama i rokforom
- Mariniranje gljiva
- Oblici i gradnja krovnih vrtova
- Čuvanje gljiva zamrzavanjem
- Srpska trijumfalna kapija
- Letnja mandža - samo takva
- Salamurenje i kiseljenje gljiva
- Taljatele sa gljivama i tikvicama
- Kako sačuvati gljive za zimu
- Nemate dvorište - napravite ga na krovu
- Odbrana od komaraca na prirodan način
- Zašto ne treba saditi orah pored kuće
- Nova knjiga o psima Ratka Božovića
- Prirodna zaštita od komaraca
- Kako održati lep i negovan travnjak leti
- Čudesna soda bikarbona
- Rendane tikvice sa gljivama
- Posmrtni ritual delfina
- Berba jaja u Kosta Riki
- Oglašavanje na internetu u Srbiji u porastu
- Gljive: Glatkonoška
- Koliko košta štene zlatnog retrivera?
- Reporter na čamcu na Tisi: Dan života za časak ljubavi i produženje vrste
- Gljive: Bleda (žuta) krasnica
- Palačinke sa vrganjima
- Gljive: Zelenjača
- Gljive: Ded ili Topolov ded
- Da li ste znali?...
- Faktori rizika pri određivanju vrste gljiva
- Beograd iz svemira
Komentari i oglasi
- Mali oglasi - GLJIVE
Kupujem 30 kg lisičarke i... - Mali oglasi - PČELE
Ostalo za prodaju još 10 ... - Mali oglasi - LETOVANJA
Izdajemo apartmane sa 2, ... - Mali oglasi - SUPER PONUDA
Prodajem Jugo 55 Koral 1.... - Mali oglasi - PČELE
Kosnica DB 12, sa ramovim... - Mali oglasi - LEKOVITO BILJE
Prodajem efikasnu tinktur... - Mali oglasi - PČELE
Nove kosnice izradjene od... - Mali oglasi - PČELE
Prodajem pčele LR na dva ... - Mali oglasi - CVEĆE
Prodajem 2 drveta palme u... - Mali oglasi - ZDRAVLJE
Artritis je bolest siroko...
| Natura br 13 |
|
|
| Arhiva - Stari brojevi | |||
|
(Berza) NATURA broj 13, april -maj 1997, strana 48, format A4, download 22 MB DOKLE SMO STIGLI? Piše Dušan Marinović, gl. i odg. urednik
Veterina STERILIZACIJA KUJA Sterilizacija kuja u nas je nepopularna mera i smatra se da time utičemo na kvalitet života naših ljubimica. Međutim, mnoga teška oboljena, koja su vezana za reproduktivni sistem, a koja mogu dovesti i do uginuća, mogu se sprečiti odstranjivanjem materice i jajnika kod kuja. Piše BVSc, MRCVS Dragan Tomović, dipl. veterinar
Kornjače SVET POD OKLOPOM Kao i drugde i kod nas kornjače postaju sve popularnije. Zato je dobro znati koje su najčešće bolesti od kojih obolevaju naši oklopni ljubimci i kako ih valja zaštiti i lečiti. Piše BVSc, MRCVS Dragan Tomović, dipl. veterinar
Kinologija Novi metodi obeležavanja pasa i mačaka u svetu IDENTIFIKACIJA MIKROČIPOM Je li ugradnja mikročipa efikasnija, bezbolnija i ekonomičnija metoda od tetovaže? Preveo i pripremio Dušan Marinović
Rase: Aljaski malamut SNEŽNA LOKOMOTIVA Legenda da su aljaski malamuti nastali tako što je jedne noći, za drvo vezanu ženku eskimskog psa upario vuk - neistinita je priča. Da su Eskimi stvarno ostavili ženku vezanu za drvo, od nje bi sutradan našli samo njen povodnik, a potomci te "kombinacije" se ne bi mogli sigurno koristiti ni kao zaprežni, a ni kao radni psi što je jedna od osnovnih osobina aljaskih malamuta, tih izvanrednih pasa koje je od sigurnog izumiranja spasao Amerikanac Dave Irwing, koji je, napuštajući Aljasku, početkom 20. veka, poveo sa sobom i jedan par malamuta. Priča je zanimljiva... Piše Milan Danilović
Rase: Nemačka doga ČETVORNOŽNI APOLON U svom opštem izgledu nemačka doga je u velikom, snažnom i dobrom pokretnom telu sjedinila gordost, snagu i eleganciju. Svojom masom, kombinovanoj sa plemenitošću i harmojom, sa potpuno proporcionalnim linijama, kao i sa posebno izvajanom glavom, doga deluje na posmatrača, u bilo kojoj od svojih pet boja, kao - uzvišena statua. Piše Aleksandar Maksimović
Rase: Dugodlaki škotski ovčar – Koli HOLIVUDSKA DIVA U selekciji i stvaranju ovog ovčara ili svima više poznatijeg kao "Lesi", učestvovalo je (kako se veruje) mnogo rasa pasa. Kao temelj uzgoja uzima se 1868, a već dve godine kasnije dolazi do masovog uzgoja da bi 1872. godine prvi koli bio upisan u rodovnu knjigu. Piše Vesna Marković
Životna priča: Naše Lajke ULJKA IMA PRAVOG NASLEDNIKA Piše Miroslav Milovanović
Nemački ovčar AJAX VOM HALLER OSNING Pripremio Milan Medić
Predstavljamo vojnu odgajivačnicu "VOM KAISERSTEINBUCH" Piše Šandor Gera
Istraživanja: Nemački ovčar danas i ovde TAMNOZELENO NA – BELO Nemački ovčari su ove sezone izlagani na 50 CAC, jednoj CACIB i samo dve specijalizovane izložbe. Iz matične zemlje te rase gostovala su samo troje sudija, iz Slovenije i Mađarske po jedan, a od 103 domaća kinološka arbitra, zvanično ovlašćenih da sude tu rase, samo je 24 specijalista za NO. Može li u takvim okolnostima rasa napredovati i šta kažu zvanični podaci JKS-a o nemačkim ovčarima - tema je našeg opsežnog istraživanja. Piše Ivan Lukić
Slovo o rečima Meni se, ipak, čini da ne treba izneveravati sopstveni jezik bez preke potrebe. Ako neko misli da je naprednije koristiti strane reči, treba ga upozoriti kako druge nacije, a naročito tzv. "velike", pridaju veliku pažnju negovanju maternjeg jezika. Piše Janja Vuković
HENDLER NIJE MUZIČAR Piše Janja Vuković
Jeste li se već pitali IMAJU LI I PSI DUŠU? Piše Dragan Malešević, novinar
Radna kinologija LOVAČKI PSI Prvobitna namena pripitomljenog psa bio je lov. Čovek i pas poseduju iste lovačke instinkte. Da nije bilo lova, ne bi se stvorila ta simbioza, koja je ostala nerazrešiva tokom hiljadu godina. Dobar lovni pas je najpouzdaniji učesnik u lovu, on je uvek spreman za lov i daje uvek više nego što se od njega očekuje. Pišu Ivan Lukić i Stojan Đorđević
Vođenje ptičara na prolećnim utakmicama tipa "B" NE TRČITE ISPRED PSA Pas je stvorenje čopora, kao i čovek. U duši, u genima, čuči mu ideja da bude vođa čopora. Ali, biti vođa podrazumeva znati, umeti i moći voditi čopor. Kod ljudi, lepo je to opisao Domanović, vođa to često ne zna, ali kada je reč o psećem čoporu i lovu, ići, kao vođa, ispred psa koji je pronašao divljač, sasvim sigurno znači apsolutnu - katastrofu. Drugim rečima, kao i u životu, potceniti boljeg od sebe i nepogrešivi instinkt našeg "podređenog" druga u lovu znači pogrešiti , znači negirati Majku Prirodu i sve one prednosti koje u tom poslu nesumnjivo ima - pas ptičar. A takve greške vodiča gledao sam mnogo puta na našim prolećnim utakmicama... Piše Zoran Lj. Milić, kinološki sudija
Mala škola velike obuke (4) KOMANDE: SEDI, LEZI, ČEKAJ! Piše Zoran Lj. Milić, kinološki sudija
MARKERSKA LICENCA - ŠTA JE TO? Piše Jovica Zakonović
Nauka: Genetika KRVNO SRODSTVO I INCEST Baviti se odgojem rasnih pasa nije ni malo jednostavan posao ukoliko se to radi na ispravan način. Logično je da je težnja svakog odgoja napredak rase, a da bi se to zaista postiglo odgajivač mora temeljno da poznaje genetiku kao i tok raznih selekcija. Piše Vesna Marković
Na pomolu ere "živih duplikata" KLONIRAJ ME NEŽNO Ovca Doli, koja nije ništa drugo nego čisti "duplikat" svoje majke, oduševljava naučnike ali istovremeno i plaši manje stručnu javnost koja se pribojava da genetski inžinjering već sada može biti zloupotrebljen. To bi značilo i da bi ubuduće muški predstavnici, bilo koje životinjske vrste, savršenim kloniranjem, postali nepotrebni, a među nekim kinolozima već se čuje i pitanje: hoće li i vlasnici vrhunskih pasa uskoro poželeti da kloniraju svoje svetske šampione? National Geographic (Preveo i pripremio Ivan Lukić)
Izložbe: CACIB Beograd MERKUR NA TRONU Ekipa BN Fridel Ganz, vođa nemačkog uzgoja erdel terijera: SUDIO SAM KAO U NEMAČKOJ Razgovarao Stojan Đorđević KO TO TAMO ZVIŽDI? Piše Vasilije Latinkić ZABUNA Piše Vesna Marković DA LI JE MORAL(N)O? Piše Petar Pantelić ŠTA NAM SVE TREBA? Piše Bojan Milojević ODJECI I REAGOVANJA Redakcija časopisa "Nemački ovčar"
CAC Arilje U ZNAKU BOBTEJLA Piše Aleksandar Maksimović
Foto-reportaža CACIB BEOGRAD, CAC PANČEVO, CAC ZRENJANIN... Ekipa BN
Nova kinološka izdanja TAČKASTE NOVINE Prvi broj zvaničnog glasila Kluba ljubitelja dalmatinskih pasa "Naissa" iz Niša KAKO STVORITI SVETSKOG ŠAMPIONA? Priručnik o pravilnom odgoju pasa, autora Predraga i Dejana Markovića, na oko sto strana objašnjava ono najvažnije što o tome treba znati. Pripremio D. Marinović
Inciijative CENTAR ZA MEŠANCE U BEOGRADU Piše Vesna Marković
Zanimljivosti iz sveta ŽIVOTINJE ZA GINISA Pripremili Aleksandar Tucaković i Katarina Lakičević
Papagaji INDIJSKI ZELENI DRAGULJ Ovu vrstu papagaja je u Evropu prvi doneo Aleksandar Makedonski kao deo plena sa svojih pohoda po Aziji. Po njemu je ova vrsta i dobila ime - Mali Aleksandrov papagaj. Piše Dejan Stanisavljević
Felinologija NEGA MAČKE Piše dr Radiša Ružić, dipl. veterinar OCENJIVANJE MAČAKA Priredio Andreja Anči Tošić MUKIJEVI MEMOARI Piše Mirjana Krbavčević
Hipologija: Tradicije konjarstva u Srbiji SLAVNI DANI Konj-konjarstvo-konjica... to je crvena nit koja je uočljiva i uporno se provlači kroz istorijsko tkanje srpske države vekovima unazad. U svim bitkama koje su se tu stolećima vodile, konj je uvek bio prisutan, a često i odlučujući faktor. Zbog takve uloge posebna pažnja se posvećivala njegovom uzgoju, nezi, opremi, ukrasu... O svemu tome, dakle o konjima u Srbiji, u nekoliko nastavaka, Natura će preneti najzanimljivije delove iz izuzetne, ali neopravdano zaboravljene knjige, štampane pre više decenija u Beogradu, pod nazivom STO GODINA SRPSKOG KONJARSTVA autora Vojislava Kosanovića.
LIPICANERI Potičući od već izumrlih rasa, andalužana i neapolitana, zasnovan na kraškom konju, oplodnjom od arabera, nastao je barokni paradni konj na kraškom terenu punom hipološke tradicije. Četiristogodisnji čist uzgoj doprineo je da lipicaneri postanu najstarija rasa kulturnih konja. Ali, ne i samo to... Iz monografije "Lipicaner - carski konj" Hans-Hajnriha Izenbarta i Emila B. Birera
Akvaristika IMATI AKVARIJUM ILI NE? Piše M. Pavlović MALI SAVETI - VELIKA POMOĆ Piše Vasilije Latinkić
Ribolov: Som BUĐENJE REČNIH DŽINOVA Evropski som je naša najveća slatkovodna riba, izuzimajući morunu, koja je migratorna vrsta i u reke zalazi radi mresta. Naseljava tekuće i stajaće vode centralne i istočne Evrope, zapadne i jugozapadne Azije. U zapadnoj Evropi soma nema. U našoj zemlji je najrasprostranjeniji u nizijskim velikim rekama, a najviše u Dunavu. Voli muljevito, mekano dno, a naročito se zadržava u limanima. Veran je mestu koje je izabrao i ne odlazi daleko. RECEPTI: SOM SA PEČURKAMA i KROKETI OD SOMA Pišu Srđan Milošević i Denis Marinović
Golubarstvo STANDARD GALEBIĆA Piše Slobodan Mulić OSNOVNA OPREMA U GOLUBARNICIMA Pojilice, hranilice, posude za grit i mineralne soli, posude za kupanje i stajalice za golubove, fahovi - kavezi za leženje golubova i gnezda za leženje - osnovna su oprema koju treba da ima svaki golubarnik. Otuda i nekoliko reči o tim malim, ali vrlo važnim stvarima bez kojih nema uspeha u golubarstvu. Piše Đorđo Dušanović Pazelo
Širom Srbije PEĆINE I FOSILNE ŽIVOTINJE U NJIMA Risovača, Prekonoška, Smolućka, Petnička i Zlotske pećine bile su, u ranijim geološkim dobima, staništa mnogih životinja čiji su se fosilni ostaci održali do danas. Spisak životinja je zanimljiv... Pripremio Mihajlo Stanković
Naši rariteti INSEKTIVORNE BILJKE Mada rastu pretežno u tropskim i kišnim prašumama Azije, Afrike i Amerike, ovih biljaka, koje narod zove "mesožderke" ima i kod nas. Reč je o rosulji, masnici i mešinki, biljčicama koje kao osnovni vid ishrane imaju fotosintezu, dok im insekti služe kao - dopunska hrana. Piše Mihajlo Stanković
|
Pretražite Naturu
Od 16.1.2009. godine
Članovi : 1404Sadržaj : 1022
Broj pregleda članka : 2055859
Ko je na sajtu?
Imamo 75 gostiju na mrežiPokreće Joomla!. Designed by: Joomla Theme, SiteGround hosting. Valid XHTML and CSS.












