GEOLOGIJA

Vulkani nekadašnje Jugoslavije

Kupa nekadašnjeg vulkana Tilva Njagra nalazi se samo na 100 metara od Borskog jezera i pripada Timočkoj eruptivnoj oblasti. Kupa dostiže visinu od 770 metara sa poravnatim vrhom od erozije. Desna strana kupe je skoro tri puta duža od leve koja je strmija. Poslednje geovulkanske aktivnosti odigrale su se ovde krajem mezozoika i početkom tercijara pre oko 50 miliona godina - zapisao je u svom dnevniku istraživanja naš stalni saradnik iz Sremske Mitrovice, uvodeći nas tako u zanimljivi svet vulkana i geologije.

Piše Mihajlo Stanković, prirodnjak

Na televiziji gledamo često aktivne vulkane na Pacifiku i drugim krajevima naše planete i pitamo se - a šta je sa našim?

Vulkani bivše Jugoslavije nisu aktivni. Jer, njihova aktivnost završena je pre nekoliko desetina miliona godina. Neke od ugašenih vulkana, u Istočnoj Srbiji i u dolini Ibra, obišao sam i istraživao. Ovom prilikom opisaću samo vulkan Tilva Njagra u Istočnoj Srbiji.

Kupa nekadašnjeg vulkana nalazi se samo na 100 metara od Borskog jezera i pripada Timočkoj eruptivnoj oblasti. Da bi što bolje dočarao izgled i sastav kupe citiraću zapise iz svog istraživačkog dnevnika:

"... Kupa dostiže visinu od 770 metara sa poravnatim vrhom od erozije. Desna strana kupe je skoro tri puta duža od leve koja je strmija. Poslednje geovulkanske aktivnosti odigrale su se ovde krajem mezozoika i početkom tercijara, pre oko 50 miliona godina.

Idem ka vrhu. Šumovitost opada... Podnožje kupe obraslo je šumom hrasta kitnjaka i cera sa bukvom (Querceto-Fageto cerris). U prizemnom sloju podrast mlade bukve je veoma bujan kao i prisutna paprat koja dostiže visinu i do 1,2 metra. Od zeljastih biljaka cvetnica zastupljeni su sledeći rodovi: grahorice (Lathyrus), ljubičice (Viola), perunike (Iris) i slično.

Na vrhu kupe gde je nevezani kamen, takozvani sipar, rastu pojedinačna stabla bukve skoro poleglog stabla.

Šuma je siromašna insektima, dominiraju veliki šumski mravi (Camponotus herculeanus).

Geološki sastav kupe se menja idući od podnožja ka vrhu. Podnožje vulkana je izgrađeno od kompaktnih andenzitskih blokova. Otprilike na polovini puta ka vrhu zapažam prisustvo vulkanskog pepela koji je zbog prisustva vegetacije delom mineralizovan.

Kako se bližim vrhu nestaju kompaktni andenziti, a pojavljuju se tufovi, tufo i lavo breče i vulkanska šljaka.

U stenama je zapaženo prisustvo minerala pirita, kvarca i kalcita. Crvene mazotine na sivim andezitima potiču od gvožđa i aluminijuma. Zapažene šupljine u stenama potiču od zarobljenog mehura vazduha tokom erupcije ili hlađenja. Često vulkanske erupcije prati kristalizacija sumpora koji na površinu izlazi kao otrovni gas sumpordioksid i koji se, prolaskom kroz pukotine stena, taložio na zidovima pukotina.

Pri samom vrhu naišao sam na specifične tvorevine tzv. "tufonosne lutke", koje nastaju raspadanjem tufonosnih stena i uz prisustvo minerala gline kao cementnog veziva i stvaraju se neobični oblici poput skluptura apstraktnih umetnika.

Pri povratku sa kupe ali sa suprotne strane, zapazio sam prisustvo svetlije ili tamnije zelenih andezit-dacitskih stena.

Iz daljine gledano vulkanska kupa Tilva Njagra izgleda jako šarolika. Postoje kontrasti između podnožja i vrha ali i između leve i desne strane. Levom stranom dominiraju nijansirane zeleno obojene stene prošarane žutim, većim ili manjim, flekama, a desnom sivo pepeljasti tonovi...".

Planiram i obilazak susedne vulkanske kupe Tilva Mika... Ali, o tome drugi put.

Lava i(li) magma?

Na pitanje: Da li su lava i magma isto više od  90 odsto anketiranih bi odgovorilo potvrdno. Ali, pravi odgovor je da su to termini u geologiji koji se mogu objasniti na sledeći način.

Magma je vrela, žitka masa rastopljenog kamena i metala koja se nalazi u unutrašnjosti Zemlje. Takođe, magma kao užarena masa ispunjava kanale aktivnih vulkana, ali je važno da ona nikad ne probija zemljinu koru i ne dolazi u kontakt sa vazduhom. Čim magma probije zemljinu koru i stupi u kontakt sa  vazduhom prelazi u - lavu.

Podela stena na magmatske i eruptivne proistekla je iz podele o pojavljivanju užarene mase.

Magmatske stene su nastale od magme u unutrašnjosti Zemlje i nikad se ne pojavljuju na površini. Suprotno od magmatskih, eruptivne stene su nastale izbacivanjem lave i pojavljuju se na površini zemlje gde pokrivaju velike površine.

Neke od pomenutih stena imaju primenu u privredi. Tako se granit i gabro, zbog svoje izrazite žilavosti, primenjuju u geađevinarstvu i vajarstvu. Trahit se koristi u građevinarstvu za nasipanje puteva, železničkih nasipa i slično, jer se zbog svoje mekoće lako drobi i daje fin kamen za nasipanje.

Zastupljenost pomenutih stena kod nas je različita po količini i kvalitetu. Granita ima na više mesta u Srbiji (Stara Planina, kod Vršca), dok trahita ima na Fruškoj gori, dacita na Rudniku, Kopaoniku i dolini Ibra, peridotita ima na Tari, Zlatiboru, Avali i Fruškoj gori, a andenzita u istočnoj Srbiji.

Svi pomenuti resursi ubrajaju se u tzv. teško ili gotovo neobnovljive resurse i zato ih treba planski koristiti.

Magmatske stene:

  • homogeniji izgled
  • imaju krupnije kristale
  • kristali su pravilno raspoređeni u masi
  • nastaju laganim i postepenim hlađenjem magme
  • predstavnici: granit, sijenit, gabro

Eruptivne stene:

  • heterogeni izgled
  • imaju sitnije kristale
  • kristali su nepravilno raspoređeni u masi
  • nastaju brzim ili trenutnim hlađenjem lave
  • predstavnici: dacit, trahit, andenzit, bazalt, perirotit

Natura broj 12 (mart 1997)

Natura Online (5.4.2011)