PECAM U ŠVAJCARSKOJ A MISLIM NA RODNI PARAĆIN I GRZU

Pastrmka - riba sa planine

ribolov-pastrmka-potocna1

Pasionirani sam ljubitelj pecanja pastrmke. Prve pecaroške korake sam napravio na reci Grzi. Rodom sam Paraćinac, ali sam se "trbuhom za kruhom" obreo u Švajcarskoj. Vašu rubriku čitam redovno na Internetu i, pošto sam video da pišete o ribolovu i raznim ribama, smatrao sam da sam kompetentan da o pastrmci napišem nekoliko reči jer je lovim godinama. Nema vode u Švajcarskoj na kojoj je nisam pecao. A i kada dođem u Srbiju koristim svaki trenutak da lovim moju omiljenu ribu - kaže naš čitalac u svom mejlu u kojem nam je poslao tekst koji sledi i ove lepe fotografije.

Piše A. Antić

Telo pastrmke (Salmo trutta) je mišićavo sa relativno malom glavom i zubatim ustima. Boju tela prilagođava sredini u kojoj živi. To je riba brzih i hladnih gorskih potoka, reka i ledničkih i veštačkih jezera u planinskim predelima.

Mresti se od oktobra do sredine februara, ali i tu ima izvesnih pomeranja koja zavise od vremenskih uslova. Plodnost ženki varira i može da izbaci i do 3.000 jajašaca ikre, koju polaže na pesku prethodno pripremljenom za mrest. Posle oplodnje ikre ''gnezdo'' prekriva slojem peska da bi ga zaštitila od brojnih neprijatelja. Posle nekoliko nedelja iz ikre se izlegu mlade pastrmke koje se u prvo vreme hrane planktonima a kasnije, kad odrastu, insektima, mekušcima, žabama i ribama.

U većim rekama i jezerima sa dosta hrane naraste i do 10 kilograma. U planinskim rekama, bez dovoljno hrane, ova riba jedva dostiže dužinu od 35-40 cm i do kilogram težine.

U našoj zemlji lov pastrmke nije dozvoljen prirodnim mamcima, samo veštačkim mušicama i varalicama. Dozvoljena lovna dužina je od 24 cm pa naviše.

U Švajcarskoj su dozvoljeni prirodni mamci, ali je broj ulovljenih riba, koje se mogu poneti - strogo ograničen.

Ovu ribu mnogi love radi sporta, ali treba reći da je ona pravi delikates. I na kraju, lovostaj je završen 1. marta, pa pecaroši, ljubitelji varaličarenja, posebno mušičarenja uživajte u novoj sezoni.

...........

Čime je loviti?

Ako je voda bistra uspeh u lovu sa varalicom je slab. U tom slučaju preporučuje se nešto veća veštačka mušica od lipljenskih. Najbolje su one od 8 do 12. Veština je samo pogoditi kada i koju mušicu uzima. U lovu se podjednako koriste ''suve'' i ''mokre'' mušice.

Od varalica kojih ima kod nas najbolje su one iz serije ''Meps'', ''Torpedo'' i sedefaste varalice manjih dimenzija.

Debljina najlona je od 0,25 za sitnije do 0,35 za krupnije pastrmke. Rano s proleća bolji ulov obećavaju nimfe sa belim telom i crnom ili crvenom glavom nego bilo koje mušice.

Kasnije, sa višom temperaturom, situacija se menja u korist muva, mada i tada valja predvideti šta je planinskoj lepotici tog dana na jelovniku. Nimfe s proleća treba da su pri dnu. Među varalicama neprevaziđenim su se pokazali vobleri. Najbolje su ''Ružno pače'', ''Rapala'', i ''Ami''.

...........

Srbin i Irac

ribolov-pastrmka-2

Moj bradati irski prijatelj Bob Lejni i ja pecali smo u Švajcarskoj na Nešatelskom jezeru 3. marta 2009 godine. U sam sumrak uhvatio sam ovu lepoticu od četiri kilograma i dvesta grama.

Inače ja sam glavni ribolovac. Što se lova tiče tu je glavni Bob, pa smo tako nas dvojica ili u lovu ili u ribolovu.

...........

Glas javnosti (15.3.2009)

Natura Online (7.8.2009)