IMA JE U SVIM VEĆIM REKAMA GDE JE NJENA POPULACIJA SVE VEĆA IZ GODINE U GODINU

Babuška - riblji Džingis-kan

ribolov-babuska1 

April mesec je već poodmakao i babuška sve češće dolazi na udicu. Na našim vodama to je riba čija populacija nezadrživo raste.  Zato je treba je loviti što više.

Piše Stevan Banković

Babuška (Carassius auratus gibelio) je riba čiji je rub leđnog peraja savijen je nadole, a krajevi su šiljati; odozgo je maslinastozelena, bokovi i trbuh su srebrnastosjajni, po sredini se može primetiti isprekidana crta, a na korenu repnog peraja nema mrlju. Ljuske krljušti su veće nego u karaša. Dužina joj je do 35 cm. Lokalni nazivi su još: melez, srebrni karaš, pastak.

Gotovo cela Evropa, do 60 stepeni severne geografske širine, ima ovu ribu u svojim vodama. Došla je iz Azije i kao čuveni Džingis-kan osvaja nove teritorije.

Živi u sporim, plitkim tekućim vodama, ali je odomaćena i u velikim jezerima i rečnim ušćima, vrlo je otporna, zimi miruje, ne hraneći se. Hrani se sitnim životinjama i biljem.

Babuška je više od dve decenije "slučajni partner" većine ribolovaca na našim vodama. Ima je u svim većim rekama mirnijeg toka, gde je njena populacija, čini se, sve veća iz godine u godinu. Svoju brojnost babuška duguje specifičnom načinu razmnožavanja, kao i gotovo neverovatnoj prilagodljivosti i otpornosti na sve moguće nedaće koje mogu da zadese riblji svet (čak i u mešavini slane i slatke vode).

Prosečna lovna težina babuške kreće se oko 500 grama, mada su sve brojnije vode u kojima plivaju babuljke teške i do 3 kilograma.

Polaže oko 400.000 jaja. U nekim vodama žive samo ženke, koje se razmnožavaju partenogenetski, a sperma mužjaka srodnih vrsta služi samo kao inicijalna kapisla razvoju; podmladak se tada sastoji opet samo od ženki, a mresti se od maja do jula.

 ribolov-babuska2

Mamci

Babuška najradije uzima crviće i to cele godine. Međutim ima perioda kada se crvena glista, hleb (korica, valjak, ruža) pokažu kao mamac koji babuška radije uzima. U ribnjacima gde se gaji šaran, radi veoma lepo i na mlad, kuvani ili obojeni kukuruz. Pa čak i na boili hoće da dođe. Ona kao veoma prilagodljiva vrsta, svoju ishranu takođe prilagođava okolini i ponudi hrane na koju nailazi. Na ribolovcu je samo da otkrije šta joj je tog dana po volji. Zbog toga je najbolje poneti po nekoliko različitih mamaca, sve ih probajte, a onda pecajte na onaj koji se pokaže kao najbolji.

 

Tehnike i pribor za lov

Babuška se može loviti kako dubinski tako i na plovak. Bez obzira na položaj vegetacije, najbolji rezultati se postižu na dubinama 2,5 do 3 metra i tu se, po pravilu, javljaju najkrupniji komadi.

Za pecanje babuške sasvim su dovoljna dva štapa, jer kad babuška krene nemoguće je pratiti više njih.

Štap bi trebalo da bude lagan, ali dovoljno žilav i jak da podeli megdan sa ribama teškim kilogram-dva. S obzirom na dužinu, štap bi ipak morao da bude od karbona.

Babuške se, po pravilu, love pri samom dnu, jer se ove ribe hrane slično šaranu, rijući po mulju. Pored štapova veoma je važan i ostali prateći pribor.

Od najlona, kao osnovni, najčeljće se koristi 0,15 ili 0,16 dok se debljina predveza kreće od 0,12 do 0,14 mm. Za pecanje mašinicom, idealan najlon je 0,18 koji je dovoljno tanak da omogući daleka bacanja, a u isto vreme dovoljno jak da može uspešno da uštopuje i kapitalne primerke bauške.

Izbor udice direktno zavisi od veličine babuške koja se očekuje kao i od vrste mamca. Uglavnom su se najbolje pokazale udice u rasponu 16-12 kao najuniverzalnije, jer podjednako dobro kače i sitnije i krupnije primerke babuške.

Treba izbegavati teške, glomazne plovke. S obzirom da se peca na stajaćim vodama sasvim su dovoljni plovci do 2 grama nosivosti. Kod dubinskog pecanja, sasvim su dovoljna olova od 20-30 grama.

...........

Glas javnosti (26.4.2009)

Natura Online (29.4.2009)